Izvještaj

s petog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
I EUROPSKE INTEGRACIJE,

Šibenik, 26. do 28. rujna 2012. (svi radovi su u PDF formatu)

• program

• zbornik sažetaka

• priznanja ”Zlatno sjeme 2012.”

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“

1. Bc Institutu d.d. Zagreb: u kategoriji

„NAJRAŠIRENIJI HIBRID KUKURUZA U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2012.god
za hibrid Pajdaš (deklarirano 668.663 kg sjemena kukuruza Pajdaš)

 
2. Poljoprivrednom institutu Osijek: u kategoriji

„NAJRAŠIRENIJA SORTA OZIMOG JEČMA U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2011/2012.god“
za sortu BARUN   (deklarirano 2.291.275 kg sjemena ozimog  ječma  Barun)  
 

3. PIONEER HI-BRED PROIZVODNJA d.o.o. Osijek u kategoriji

„NAJVEĆI DORAĐIVAĐ HIBRIDA SUNCOKRETA U REPUBLICI HRVATSKOJ” u 2012.god
(deklarirao 42.334 kg sjemena hibrida suncokreta)

 Skup su zajednički organizirali Hrvatsko agronomsko društvo i Europska asocijacija sjemenara European seed association (ESA), a suorganizatori su bili sve najznačajnije institucije u području poljoprivrede u Hrvatskoj. Skup je ispred pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorila pomoćnica ministra poljoprivrede Božica Rukavina. U pozdravnom govoru uspješan rad skupu zaželjeli su prof.  dr. Vlado Guberac dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Dean Ban ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, prof dr.sc. Antun Stoić dekan Veleučilišta u Slavonskom Brodu i mr. sc. Ivan Đurkić zamjenik ravnateljice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Na skupu su prezentirana 33 rada.

Jean-Paul Judson visoki predstavnik  Europskog udruženja sjemenara (ESA) je održao plenarno izlaganje o aktualnostima u europskom sektoru sjemenarstva te je naveo da je u planu u EU  uvođenje novog sustava  kontrole i označavanja tretiranja sjemena (ESTA), te donošenje uredbe o trženju sjemena koja će biti obvezujuća i za Hrvatsku.

O sjemenarstvu u Francuskoj govorila je Anne-Céline Contamine predstavnica Francuskog udruženja sjemenara (UFC). Navela je da je u zadnjih 5 godina povećan izvoz sjemena iz Francuske za 50%. U sektoru sjemenarstva Francuska ima pozitivnu trgovinsku bilancu od 600 milijuna eura, a sjemenska industrija u istraživanje i razvoj ulaže 13 % od bruto prometa. U Francuskoj je 100% sjemenskih usjeva kukuruza, povrća i krmnog bilja u sustavu natapanja što je razlogom visoko kvalitetne i stabilne proizvodnje. U Francuskoj je kod proizvodnje pšenice u upotrebi 50 % farmerovo, a 50 % certificirano sjeme. Kod farmerovog sjemena licenca se plača prilikom predaje merkantilne pšenice u silos, preračunato prema urodu 3,5 eura/ha.

O sjemenarstvu i uzdržnoj selekciji u Sloveniji su govorili predstavnici Semenarne Ljubljana.

Višnja Ljubetić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede najavila je izmjene i dopune Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i dvadesetak pripadajućih provedbenih propisa do kraja godine.

Dr. sc. Dario Novoselović navodi da se u Republici Hrvatskoj ozima  pšenica uzgaja na oko 187.000 ha s prosječnim prinosom od 4,4 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 810.000 tona čija je vrijednost oko 140 miliona US dolara, te zaključuje da uz odgovarajuće agrotehničke i ekonomske mjere Republika Hrvatska može proizvesti preko 2 miliona tona pšenice godišnje.

U Hrvatskoj se u 2012. godini nastavio se trend povećanja površina sjemenskih usjeva za 8,9% u odnosu na 2011. odnosno 10,3% u odnosu na 2010. godinu. U HCPHS - Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo prijavljeno je u 2012. god. za stručni nadzor sjemenske proizvodnje 22.837 ha. Proizvodnju sjemenskih usjeva prijavilo je 208 proizvođača sjemena od čega 66 proizvođača su obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Dr. sc. Josip Haramija navodi da kod izrade novih propisa treba težiti funkcionalnom sustavu certificiranja sjemena kako bi sjeme proizvedeno u Hrvatskoj bilo što kvalitetnije i cjenovno što konkurentnije, jer mnoge zemlje EU, kao npr. Danska ima racionalniji sustav certificiranja čime je sjeme konkurentnije. Danska koja je po veličini i broju stanovnika slična Hrvatskoj ima 56.000 ha sjemenskih usjeva trava, a Hrvatska 20 ha, a sjeme trava se u Hrvatsku uvozi najviše iz Danske. U Danskoj nadzor u polju, uzorkovanje sjemena, tiskanje etiketa provode sjemenske kompanije ovlaštene i nadzirane od Ministarstva, a u Hrvatskoj sve poslove u certificiranju provodi Zavod za sjemenarstvo HCPHS-a.

Na Sortnoj listi Republike Hrvatske ukupno je upisano 1.300 sorti i to je 465 sorti žitarica, 78 sorti repa, 173 sorte uljanog i predivog bilja, 101 sorta krmnog bilja, 60 sorti krumpira i 423 sorti povrća. Na skupu su prikazani rezultati istraživanja i selekcije novih sorata pšenice, čiji urodi u pokusima prelaze 11 tona/ha. Prikazani su rezultati analiza sjemena na tržištu te je utvrđeno da je sjeme na tržištu iz uvoza lošije kvalitete, a posebno sjeme krmnog bilja, djetelinsko travnih smjesa, povrća i cvijeća.

Semenarna Ljubljana je predstavila rad na  uzdržnoj selekciji, oplemenjivanju i povećanju proizvodnje češnjaka u Sloveniji.

Prof. dr. sc. Zdravko Matotan je u svom izlaganju ustvrdio da na području Podravine i Prigorja još uvijek postoji značajan broj tradicijskih sorti salata dobrih gospodarskih svojstava i izuzetne kvalitete od kojih bi bilo vrijedno barem nekoliko njih sačuvati uvođenjem na sortnu listu kao čuvanih sorti, uvesti ih u proizvodnju i organizirati proizvodnju njihova sjemena. Proizvodnja sjemenskog krumpira se  u Hrvatskoj svela na 63 ha sa oko 1.000 tona, a jestivog krumpira 8.000 ha. Hrvatska uvozi oko 7.000 tona sjemena. Za razliku od Hrvatske Austrija ima proizvodnju sjemena krumpira na 1.600 ha,  a proizvodnju jestivog krumpira na 22-23.000 ha.

Rješenje za opstanak proizvodnje jestivog krumpira u Republici Hrvatskoj je u postizanju prosječnog prinosa od 40 t/ha, a sjemenskog 35 t/ha. Do ovog cilja se može doći samo primjenom najsuvremenije tehnologije i znanja u proizvodnji, skladištenju, doradi i trženju.  Proizvodnju poljoprivrednog voćnog i loznog sadnog materijala 2012. god. za stručni nadzor u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo prijavilo je 54 voćnih i 28 loznih rasadnika. Ukupno je prijavljeno 4.292.000 voćnih sadnica i 6.525.000 loznih cijepova što predstavlja nastavak trend smanjenja proizvodnje voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala.

Hrvatska nema ekološku proizvodnju sjemena jer još nema izgrađen regulatorni okvir ni kapacitete  za tu vrstu proizvodnje.

Nakon ulaska u EU dogoditi će se promjene  uvjetovane članstvom:

• slobodan promet roba i usluga unutar zemalja članica EU, a što će dovesti do pojednostavljenja i smanjenja administriranja na tržištu sjemena te povećanje ili smanjenje konkurentnosti tržišta sjemena

• primjena novih propisa i standarda: primjenjivati će se propisi i standardi EU u zemljama članicama, a za  druga tržišta u primjeni će ostati OECD propisi i standardi

• primjena EU sortne liste

Po prvi puta u Hrvatskoj se proizvodi sjeme pira na 34 ha. Sjeme povrća se nalazi u proizvodnji na samo 28 ha (blitva 13 ha, grašak 5,5 ha, grah 5 ha, luk 3,2 ha, paprika 0,9 ha, kupus 0,5 ha).

Na skupu su utvrđene činjenice:

Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti 60 mil USD dok izvozi do 15 mil USD, deficit iznosi 45 mil USD.  U izvozu prevladava sjemenski kukuruz dok se uvoze gotovo sve kulture. Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, suncokreta, šećerne repe, krumpira i svih povrtlarskih kultura) uvjetovala deficit  navedenih kultura  te supstituciju  proizvodnje  uvozom. Uvozom sjemena i sadnog materijala se stalno pojavljuju bolesti i štetnici koji do sada nisu bili prisutni u RH. Kod najznačajnijih kultura hrvatski kultivari su dominatni: najraširenija sorta pšenice je Srpanjka, ozimog ječma Barun, kukuruz Pajdaš, lucerna OS 66, soja Ika. Cjeloviti radovi će biti recenzirani i objavljeni u časopisu Sjemenarstvo u 2012 i 2013 godini.

Održan je okrugli stol „Certificirano ili farmerovo sjeme“

Agronomska struka treba dati potporu što većoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala ćime će se spriječiti širenje Tilettia spp.- smrdljive snijeti i drugih bolesti i korova. Prinosi pšenice su prosječno 30% veći kod upotrebe certificiranog sjemena u odnosu na sjetvu „tavanuše“. I pored višegodišnjih upozorenja da se u proizvodnji strnih žitarica ne dozvoli sjetva nedorađenog i ne zaprašenog požetog materijala, tzv tavanuše u Ministarstvu poljoprivrede i  Hrvatskoj poljoprivrednoj komori to se nije slušalo pa smo u ovogodišnjoj žetvi imali zaražene usjeve pšenice smrdljivom snijeti  znatno više nego prijašnjih godina

Treba definirati obaveze onih koji proizvode i koriste tzv „farmerovo sjeme“ :

• Što je to farmerovo sjeme,

• Način proizvodnje farmerovog sjemena,

• Kontrolu u polju farmerovog sjemena

• Doradu sjemena kod registriranog dorađivača i upisanog u upisnik dorađivača sjemena

• Obaveznu evidenciju koju mora voditi proizvođač-vlasnik farmerovog sjemena,

• Obaveznu evidenciju koju vodi dorađivač,

• Visinu licence koju mora platiti vlasnik farmerovog sjemena vlasniku sorte odrediti u relativnom iznosu ( u zemljama EU se kreće od 50 – 8o% od visine licence za certificirano sjeme), kako bi se svake godine mogla utvrditi nominalna vrijednost  obzirom da cijena certificiranog sjemena je svake godine drugačija.

• Utvrditi način plaćanja licence vlasniku korištene sorte ili po njemu ovlaštenom zastupniku.

• Farmerovo sjeme nije komercijalno sjeme, već se isključivo može koristiti za sjetvu na vlastitim površinama vlasnika sjemena

Ne plaćati potpore onim proizvođačima koji u proizvodnji merkantilnih roba ne koriste certificirano ili farmerovo sjeme, već tavanušu, radi toga što će sjetvom tavanuše zaraziti ne samo svoje površine već i susjedne. U slučaju pojave zaraze usjeva smrdljivom snijeti ne plaćati nikakvo obeštećenje, već korisnika tavanuše teretiti za troškove sanacije zemljišta.

Donijeti su sljedeći zaključci:

• Hrvatskoj je potreban nacionalni program sjemenarstva kojim bi se osiguralo kvalitetno sjeme za domaće potrebe i za izvoz.

• Potrebno je ojačati i zaštititi hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo pred ulazak u EU.

• Hrvatska mora provesti sustav zaštite  i održavanje lokalnih biljnih genetskih resursa.

• Hrvatska ima velikih potencijala u ekološkom sjemenarstvu, koje još u Hrvatskoj nije zaživjelo.

• U Hrvatskoj postoji infrastruktura i iskustvo te mnoge svjetske kompanije proizvode visoko kvalitetno sjeme i plasiraju ga po cijelom svijetu.

• Oplemenjivači su na skupu prikazati uspješan rad na stvaranju novih visokorodnih sorti s prinosom kod pšenice većim i od 11 tona po hektaru.

• Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.

• Samo znanjem i novim tehnologijama možemo podići razinu kakvoće sjemena i sadnog materijala.

• Naši oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.

• Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem vlastitog sjemena i sadnog materijala.

• Potrebna je potpora obaveznoj upotreba certificiranog sjemena i sadnog materijala.

 

U Hrvatskoj je potrebno:

• Pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena (sjemena povrća, krmnog bilja, cvijeća...)

• Propisati minimalne parametre kakvoće sjemena cvijeća, jer se uvozi neklijavo sjeme bez posljedica

• Pojačati nadzor sortnosti uvoznog sjemena i sadnog materijala  (vegetativne probe)

• Izgraditi regulatorni okvir za ekološku proizvodnju sjemena

• Pokrenuti i potaknuti ekološko sjemenarstvo

• Sačuvati hrvatske biljne genetske resurse, utvrditi popis domaćih autohtonih sorti i ekopopulacija, napraviti njihov opis i upis na listu čuvanih sorti Republike Hrvatske

• Pokrenuti aktivnosti i osigurati sredstva u proračunu za prikupljanju starih domaćih sorti i ekopopulacija povrća za trajnu pohranu u Nacionalnoj banci biljnih gena

• Osmisliti model povećanja proizvodnje sjemenskog krumpira

• Smanjiti troškove priznavanja novih sorati, održavanja, stručnog nadzora i certificiranja sjemena jer hrvatsko sjeme visokim troškovima nije konkurentno na EU tržištu

• Kod izrade novih propisa treba težiti funkcionalnom sustavu certificiranja sjemena kako bi sjeme proizvedeno u Hrvatskoj bilo što kvalitetnije i cjenovno što konkurentnije

• Osigurati i poticati natapanje sjemenskih usjeva kako bi se osigurali visoki i stabilni prinosi sa visokom kakvoćom sjemena

Nema izravnih potpora sjemenarstvu i rasadničarstvu u EU, ali se treba izboriti za indirektne potpore sektoru sjemenarstva kroz:

• sufinanciranje certifikacije sjemena i sadnog materijala, 

• sufinanciranje natapanja i druge opreme za proizvodnju i doradu sjemena,

• potporu uzdržnoj selekciji i proizvodnji sjemena domaćih sorti  i ekopopulacija (povrća i krmnog bilja) kao osnovu za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje kroz mjere ruralnog razvoja kao potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.