Izvještaj

sa devetog međunarodnog kongresa

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

(Plant breeding, seed and nursery production)


Sv. Martin na Muri, 09. - 11. studenog 2016. (svi radovi su u PDF formatu)


  U U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 09. – 11. studenog 2016. godine u Svetom Martinu na Muri održan je 9. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

    Na samom početku, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa dr.sc. Josip Haramija i predsjednik znanstvenog odbora kongresa prof.dr. Zdravko Matotan pozdravili su sve sudionike.

      U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu zaželio je JožeJerič, predsjednik G.I.Z Semenarstvo Slovenije i prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

 

    Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvoriopomoćnik ministra dr.sc. Zdravko Barać.

Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

1.  Bc Institutu d.d. Zagreb;

u kategoriji  najzastupljeniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj u 2015./2016. god. po deklariranim količinama- hibrid Pajdaš –deklarirano 462.744  kg sjemena
 

2.  Poljoprivrednom institutu Osijek;

u kategoriji  najraširenija sorta  pšenice u Republici Hrvatskoj u 2015./2016. godini-sorta Kraljica (deklarirano  4.882.950  kg sjemena)

 

3.  Podravki d.d. Koprivnica;

u kategoriji  najraširenija domaća sorta  paprike u Republici Hrvatskoj - sorta Podravka(proizvedeno 200 kg sjemena, za više od 600 ha površina, 19.000 tona crvene rog paprike Podravka, napravljeno 13.000 tona ajvara, odnosno 20 milijuna staklenki od 720 ml.)
 

 U sklopu kongresa održan je i Okrugli stol pod nazivom „Gospodarska važnost inovacija u oplemenjivanju bilja“ gdje je iznijet doprinos oplemenjivanja bilja hrvatskoj i europskoj poljoprivredi, proizvodnji hrane, gospodarskom rastu i zaštiti okoliša.

U sklopu sekcije za rasadničarstvo održan je, također, okrugli stol pod nazivom „Nova zakonska regulativa u području voćnog reprodukcijskog sadnog materijala.

Valja istaknuti i sljedeće važne podatke. Predstavnici Slovenije i Srbije iznijeli su kako je PDV na sjeme u Sloveniji 9,5%, a u Srbiji 10%. Najavljeno smanjenje stope PDV-a u Hrvatskoj na sjeme i sadni materijal s 25% na 13% trebalo bi biti stimulativno za korištenje certificiranog sjemena i sadnog materijala.

   Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pala je u zadnjih 10 godina sa 27.000 na 20.000 ha. Udio domaćih selekcija pšenica u istom razdoblju 2007.-2016. pao je s 85% na 60%, a kod ozimog ječma udio domaćih sorti u istom razdoblju porastao je s 80 na 85%.

    Proizvodnja sjemena kukuruza u Hrvatskoj smanjila se u zadnjih 10 godina sa 5.000 na 2.000 ha, a sjemenskog krumpira sa 180 na 36 ha.

    Udio domaćih selekcija soje u istom razdoblju 2007.-2016. povećan je sa 56% na 72%. Također, upotreba certificiranog sjemena pšenice je kroz zadnje  četiri godine s 45.800 tona pala na 33.157 tona, a upotreba certificiranog sjemena soje je porasla sa 4.215 tona 2012. godine na 6.611 tona u 2016. godini.

    Smanjena je sjemenska proizvodnja gotovo svih kultura, osim soje, tritikala, konoplje i stočnog graška.

    Od domaćih selekcija najraširenija sorta pšenice u Hrvatskoj je Kraljica, trikaleBc Goran, soja Ika, ozimi ječam Barun, pravi pir BcVigor,  kukuruz Pajdaš ilucerna OS 66.

    Udvostručen je uvoz sjemenskog kukuruza sa 4.000 tona 2012. godine na 8.800 tona 2015. godine.

    Sjemenskog krumpira uvozimo najviše u povijesti - 8.500 tona.

    Hrvatska uvozi sjemena i sadnog materijala (2015.) u iznosu od 65 milijuna USD dok izvozi 20 milijuna USD. U izvozu prevladavaju žitarice, osobito sjemenski kukuruz, a  kojeg se u 2015. godini izvezlo u vrijednosti 14 milijuna USD, dok se uvozi sjeme gotovo svih poljoprivrednih kultura.

    Najviše se uvozi sjemena i  sadnog materijala iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Francuske i Austrije, a najviše se izvozi u Austriju,  Sloveniju, Njemačku, BIH, Kosovo, Srbiju i Mađarsku. 

    Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, suncokreta, šećerne repe, krumpira, povrća i ukrasnog bilja).

    Hrvatska je u 2015. godini izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 3,2 milijuna tona u vrijednosti1,5 milijardi eura, a uvezla 2,5 milijuna tona za 2,5 milijarde eura. Izvozimo većinom sirovine po nižim cijenama, a uvozimo proizvodeveće razine prerade.

    Proizvodnja voćnog sadnog materijala tijekom zadnjih 5 godina pala je sa 4,7 milijuna na 2,6 milijuna komada. Proizvodnja loznih cijepova pala je sa 7 milijuna  u 2009. godini na 1,2 milijuna u 2016. godini.

    Oplemenjivanje bilja najviše je doprinijelo (74 %)  rastu produktivnosti kod svih značajnijih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju u EU.Bez tog utjecaja europski urodi danas bi bili 16% manji. Od 2000. godine pristup poboljšanim sortama omogućio je poljoprivrednicima EU proizvodnju dodatnih 47 milijuna tona žita i 7 milijuna tona uljarica što je dovoljno kalorija za prehranu više od 200 milijuna ljudi.

    Hrvatska agronomska struka upozorava na štetne posljedice upotrebe necertificiranog sjemena pšenice, te poziva  na upotrebu certificiranog čime se povećava proizvodnja i zdravstvena ispravnost pšenice. Upotrebom visokokvalitetnog sjemena povećava se obim proizvodnje i smanjuje uvoz.

    I dalje je prisutna opasnost pojave GMO sjemena soje iz susjednih zemalja, pa je potrebna i daljnja kontrola sjemena soje na GMO prije sjetve.

    U zborniku sažetaka osmog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ tiskani su sažeci 53 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu.

    U sklopu kongresa bila je organizirana i stručna ekskurzija te degustacija vina u vinariji Podrum Štrigovatvrtke Agromeđimurje d.d. iz Čakovca, a sudionici kongresa su u dvorcu Terbotz sudjelovali u ceremonijalu krštenja mošta koje je predvodio kolega agronom Ivica Pozder.

 

Zaključci kongresa

  • Prepoznati vrijednost inovacija i pomoći oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu

  • Podići svijest o vrijednosti domaćeg znanja i rezultata na svim razinama.

  • Izraditi publikaciju o doprinosu aktualnog oplemenjivanja bilja gospodarstvu Republike Hrvatske

  • Zbog ugroženosti opstankaoplemenjivačkihinstitucija potrebno je financiranje inovacija, oplemenjivačkih programa i razvoja

  • Potrebno je mijenjati strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa

  • Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje

  • Potrebno je učinkovito povezivanje znanosti i gospodarstva u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva

  • Nužna je koordinirana uspostava sustavnog provođenja proizvodnih sortnih pokusa na više lokacija u Republici Hrvatskoj temeljem kojih bi se izradio katalog preporučenih sorti i hibrida koji bi proizvođačima olakšao izbor adekvatnih sorti za određena proizvodna područja

  • Harmonizacijom zakonskih propisa potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora

  • Donijeti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje sjemena i sadnog materijala i time osigurati državnu neovisnost na tom području

  • Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala

  • Potrebno je donijeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastitoproizvedenog reprodukcijskog materijala te provesti nadzor  njegove doradeu skladu s Naredbom o Tilettiji

  • Sustav poljoprivredne proizvodnje ugrožen je izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala u sigurnosnom i zdravstvenom smislu

  • U Hrvatskoj je potrebno pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena posebice sjemena povrća i krmnog bilja s aspekta sortnosti

  • Nužno je pojačati nadzor sjemena kukuruza, soje i uljane repice  proizvedenih izzemalja gdje se proizvodi GMO sjeme

  • Izvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi sorti viših kvalitativnih razreda

  • Stalni pad sjemenske proizvodnje uzrokuje gubitak radnih mjesta i ovisnost o uvozu pa ga svim raspoloživim mjerama treba spriječiti

  • Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemenskog krumpira i lučice luka

  • Što prije stvoriti uvjete za izdavanje biljne putovnice sa ZP b2 oznakom kako bi hrvatski rasadničari mogli prodavati na tržištu EU jer ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju pojavila se potreba za trženjem sadnog materijala na tom tržištu, međutim većina država članica isključivo dopušta trženje sadnog materijala jezgričavih voćnih vrsta na kojima je obavljen fitosanitarni pregled na bakterijsku palež ( Erwiniaamylovora – Burill, Winslowetal. ) za što je izdana biljna putovnica sa ZP b2 oznakom

  • Što prije izdati Rješenja u mjerama ruralnog razvoja te jasno definirati uvjete, opseg i dinamiku njihove provedbe u sektoru voćarstva kroz cijeli vremenski rok kako bi hrvatski rasadničarimogli organizirati rasadničarsku proizvodnju

  • Provoditi mjere agrarne politike s ciljem dizanja konkurentnosti sektora voćarstva kroz razvoj proizvođačkih organizacija i poštenih odnosa u lancu proizvođač-veletrgovac-trgovac

  • Usmjeriti sustav potpora u razvoj proizvodnje i prerade, a  ne u proizvodnju radi potpore koja ne stvara novu vrijednostikao što je trenutni trendpovećanja površina pod ekološkim lijeskom i orahom bez korištenja certificiranog sadnog materijala

  • Potrebno je poticati podizanja matičnih nasada u voćarstvu

  • Potaknuti publiciranje stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim časopisima kao nacionalno blago i društvenu odgovornost

  • Smanjiti PDV na repromaterijal u poljoprivredi za sjeme i reprodukcijski sadni materijal na 10 %

  • Promjenom sustava bodovanja prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadničarstvom

  • Deseti, jubilarni međunarodni kongres Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva održat će se  od 08.-10. studenog 2017. godine

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

 

 Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

Prof. dr.sc. Zdravko Matotan