Izvještaj

sa osmog međunarodnog kongresa

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO

(Plant breeding, seed and nursery production)


Sv. Martin na Muri, 11. - 13. studenog 2015. (svi radovi su u PDF formatu)


  U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara (ESA) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava od 11. – 13. studenog 2015. godine u Svetom Martinu na Muri održan je 8. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Na samom početku, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa dr.sc. Josip Haramija i predsjednik znanstvenog odbora kongresa prof.dr. Zdravko Matotan pozdravili su sve sudionike.

Josip Haramija                      Zdravko Matotan

   U uvodnom dijelu, uspješan rad skupu zaželio je i prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Kongres je u ime pokrovitelja otvorila načelnica Sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede mr.sc. Višnja Ljubetić.

 

   Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:

1.  Bc Institutu d.d. Zagreb;

u kategoriji hibrid kukuruza koji se najviše deklarirao u 2014./2015. godini za tržište Republike Hrvatske - hibrid Pajdaš (od deklariranih 4.262.859 kg sjemena kukuruza  hibrid Pajdaš je deklariran u količini 528.428 kg   - 12,4 % udjela)
 

2.  Poljoprivrednom institutu Osijek;

u kategoriji najraširenija sorta  soje u Republici Hrvatskoj u 2014/2015. godini - sorta IKA (od deklariranih 6.634.200 kg sjemena soje sorta Ika je deklarirana u količini 2.277.650 kg -34 % udjela)
 

3.  Tvrtki Hrvatski duhani d.d. Virovitica;

u kategoriji najveći proizvođač sjemena duhana u Republici Hrvatskoj u 2015. godini (gotovo 100% proizvodnje duhana  u Hrvatskoj je od sortimenta Hrvatskih duhana d.d.)
 

Dobitnici proznanja "Zlatno sjeme"  

U plenarnim izlaganjima Kristijan Puškarić govorio je o stanju i trendovima razvoja sjemenarstva u Republici Hrvatskoj, Ivica Delić o novostima u propisima vezanim za proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u Republici Hrvatskoj, te Juraj Orenda o Zakonu o Hrvatskoj agronomskoj komori s aspekta oplemenjivanja bilja i sjemenarstva.

Predstavnici sjemenarskih Slovenije i Srbije prezentirali su stanje i trendove u sjemenarstvu regije – osvrt na treće regionalne dane sjemenara u Sloveniji i o proizvodnji i prometu sjemena u Republici Srbiji 2013. - 2014. godine.

U sklopu kongresa održan je i Okrugli stol pod nazivom Aktualni sortiment pšenice i kodeks otkupa žitarica. Uvodno izlaganje održala je Nada Barišić iz Žitozajednice na temu prvih iskustva primjene kodeksa u otkupu pšenice i mr. sc. Svjetlana Matotan na temu valorizacije gospodarskih svojstava i kvalitete sorti pšenica provođenjem proizvodnih pokusa.

    U sklopu sekcije za rasadničarstvo održan je, također, okrugli stol pod nazivom Program podizanja kvalitete matičnih nasada. Uvodno izlaganje održao je predsjednik Hrvatske udruge rasadničara Krunoslav Dugalić na temu podizanja 3 ha matičnih nasada jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta na Poljoprivrednom institutu Osijek za razdoblje 2015. – 2018. godine i Jakša Rošin na temu osnivanja matičnih nasada agruma na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša.

    Valja istaknuti i sljedeće važne podatke. Predstavnici Slovenije i Srbije iznijeli su kako je PDV na sjeme u Sloveniji 9,5%, a u Srbiji 10%. Stopa PDV-a od 25% na sjeme u Hrvatskoj nije stimulativna za korištenje certificiranog sjemena.

Također, upotreba certificiranog sjemena pšenice je kroz zadnje  tri godine sa 45.800 tona pala na 30.058 tona, a upotreba certificiranog sjemena soje je porasla sa 4.215 tona iz 2012. godine na 6.634 tona u 2015. godini.

Smanjena je sjemenska proizvodnja gotovo svih kultura, osim soje i tritikala.

Najraširenije sorta pšenice u Hrvatskoj je i dalje Srpanjka, trikaleBc Goran, soja Ika, ozimi ječam Barun, kukuruz Pajdaš, lucerna OS 66….

Kroz zadnje 3 godine povećan je deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za gotovo 40%. Uvoz poljoprivrednih proizvoda je u 2014. godini u Hrvatskoj preko 3.000 mil USD, a izvoz 1.735 mil USD.

Hrvatska agronomska struka upozorava na štetne posljedice upotrebe „tavanuše“, te poziva  na upotrebu certificiranog sjemena čime se povećava proizvodnja i zdravstvena ispravnost pšenice. Upotrebom visokokvalitetnog sjemena povećava se obim proizvodnje i smanjuje uvoz.

U zborniku sažetaka osmog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bi­lja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ tiskani su sažeci 45 znanstvenih i stručnih radova izlaganih na kongresu.

 

Martinje

U sklopu kongresa bila je organizirana i ekskurzija, odnosno vožnja skelom po rijeci Muri blizu najsjevernije točke Hrvatske, obilazak mlina na rijeci Muri, posjeta voćarstvu Šarčević u Štrigovi, te degustacija vina u vinariji Alojza Tomšića u Železnoj Gori.

Kako je kongres počeo na samo Martinje u Svetom Martinu na Muri sudionici kongresa su u dvorcu Terbotz sudjelovali u ceremonijalu krštenja mošta koje je predvodio Ivica Pozder –kolega agronom iz Pioneer sjemena.

 

 

Zaključci s kongresa

  • Hrvatski oplemenjivači bilja i sjemenari daju apsolutnu potporu obaveznoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala,

  • Umanjiti troškove priznavanja sorti te troškove certificiranja sjemena, svesti cijene na cijene kao u srednjoj i jugoistočnoj Europi

  • Smanjiti PDV na repromaterijal u poljoprivredi (sjeme i sadni materijal) na 10 %

  • Poticanje podizanja matičnih nasada u voćarsvu

  • Mijenjati strukturu oplemenjivačkih i sjemenarskih programa

  • Ugrožen sustav poljoprivredne proizvodnje izostankom nadzora uporabe biljnog reprodukcijskog materijala (u sigurnosnom i zdravstvenom smislu)

  • Ugrožen opstanak oplemenjivačkih kuća –potrebno financiranje oplemnjivačkih programa i razvoja

  • Izvjestan pad sjemenske proizvodnje, izvjestan gubitak radnih mjestai ovisnost o uvozu

  • Donijeti nacionalnu strategiju za povećanje proizvodnje (dokinuti mjere koje destimuliraju proizvodnju, ...)

  • Pomoći domaće razvojne programe (inovacije – oplemenjivanje bilja)

  • Svoju neovisnost svaka država može zadržati osiguranjem vlastitog sjemena i sadnog materijala

  • Prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati subjektima koji se bave sjemenarstvom i rasadičarstvom

  • U Hrvatskoj je potrebno pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena posebice sjemena povrća i krmnog bilja-kontrola sortnosti

  • Pojačati nadzor sjemena kukuruza, soje, uljane repice  proizvedenih izzemalja gdje se proizvodi GM sjeme.

  • Donjeti zakonsku regulativu za bolje praćenje i nadzor uporabe vlastitog sjemena te provesti nadzor  „dorade“ i sjetve „tavanuše“ po Naredbi o Tilettiji.

  • Potrebno je izraditi model i stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje sjemenskog krumpira i lučice luka.

  • Kroz mjere ruralnog razvoja nužno je pronaći efikasan model potpora održavanju i proizvodnji sjemena domaćih sorti i ekopopulacija povrća i krmnog bilja kao osnove za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje.

  • Nužna je koordinirana uspostava sustavnog provođenja proizvodnih sortnih pokusa na više lokacija u Republici Hrvatskoj temeljem kojih bi se izradio katalog preporučenih sorti pšenice koji bi proizvođačima za sjetvu omogućio lakši izbor kvalitetnih sorti.

  • Otkupne cijene pšenice formirati na način da budu stimulativnije za proizvođače kvalitetnijih sorti.

  • Izvidjeti mogućnost ponovnih poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi kvalitetnih sorti.

  • Deveti međunarodni kongres Oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva će se održati od 08. - 11. studenog 2016. godine u Svetom Martinu na Muri.

                                              

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

i Organizacijskog odbora kongresa

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.

 

 

Okrugli stol: Aktualni sortiment pšenice i kodeks otkupa žitarica

 Od ovogodišnje žetve većina otkupljivača pšenice počela se pridržavati kodeksa otkupa žitarica pa je otkupna cijena osim o standardnim parametrima kvalitete kao što su vlaga, primjese i hektolitarska masa ovisila i o sadržaju bjelančevina.

Sadržaj bjelančevina u zrnu najviše ovisi o uzgajanoj sorti, ali je također pod utjecajem vremenskih uvjeta i primijenjene agrotehnike.

Prinos zrna i kvaliteta posebice s aspekta sadržaja bjelančevina svojstva su većinom u negativnoj korelaciji pa su u pravilu sorte visokog genetskog potencijala rodnosti niže kvalitete, dok visoko kvalitetne pšenice u pravilu daju manje prinose. Iskustva s vrednovanjem kvalitete pšenice ovogodišnje žetve pokazuju da ipak na vrijednost proizvodnje veći utjecaj ima prinos nego kvaliteta. To je bilo razlogom da su u strukturi proizvodnje do sada prevladavale visoko prinosne sorte slabije kvalitete.

S ciljem da se proanalizira postojeći aktualni sortiment pšenice u Hrvatskoj s aspekta prinosa i kvalitete te da se iniciraju istraživanja koja bi trebala rezultirati listom preporučenih sorti za pojedina proizvodna područja Hrvatske u sklopu 8. Međunarodnog kongresa oplemenjivača, sjemenara i rasadničara održanom od 11. – 13- studenog u Svetom Martinu na Muri organiziran je okrugli stol.

Na okruglom stolu raspravljalo se je o prvim iskustvima primijene kodeksa otkupa žitarica i pokušalo odgovoriti na pitanje zašto hrvatskoj pekarskoj industriji nedostaje kvalitetna pšenica.

Unatoč preko 160 sorti pšenice upisanih na Sortnu listu republike Hrvatske i preko 2.200 sorti sa Zajedničkog kataloga sorti EU koje slobodno uzgajaju na području Republike Hrvatske i među kojima ima i visoko kvalitetnih pšenica, u proizvodnji su većinom zastupljene one koje daju visok prinos, a slabije su kvalitete.

Iz rezultata ovogodišnje žetve vidljivo je da je najviše otkupljene pšenice na hrvatskom tržištu, preko dvije trećine, primjenom kodeksa otkupa svrstano u treću klasu, jedna četvrtina je druge klase, dok je pšenice prve klase otkupljeno manje nego one van klase koja se svrstava u stočnu pšenicu.

Hrvatska mlinarsko pekarska industrija ima uskladišten suvišak niže kvalitetne pšenica pa je nažalost primorana uvoziti kvalitetniju pšenicu.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj još uvijek ima oko 300.000 tona neprodane pšenice koja zbog preniskog sadržaja bjelančevina ne može naći tržište.

Oplemenjivači pšenice su svjesni ovih činjenica pa će intenzivnije raditi na stvaranju novih sorti visokog potencijala rodnosti, ali i povišenog sadržaja bjelančevina.

Zbog pravilnog vrednovanja gospodarskih i kvalitativnih vrijednosti sorti pšenice u proizvodnim uvjetima nužna je koordinirana uspostava sustavnog provođenja proizvodnih sortnih pokusa na više lokacija u Republici Hrvatskoj temeljem kojih bi se izradio katalog preporučenih sorti koji bi proizvođačima za sjetvu omogućio lakši izbor kvalitetnih sorti.

Kako se sadržaj bjelančevina u zrnu pšenice može podići kasnim folijarnim prihranama u klasanju pšenice struka preporuča njihovu primjenu i nastavak istraživanja provedbe takovih agrotehničkih mjera.

Otkupne cijene formirati na način da budu stimulativnije za proizvođače kvalitetnijih sorti.

Izvidjeti mogućnost ponovnih poticaja sjetve certificiranog sjemena pšenice, s posebnim naglaskom na potpore sjetvi kvalitetnih sorti.

Umjesto plaćanja po klasi da razlika u cijeni graničnih vrijednosti bude manja preporuča se cijenu formirati na bazi stvarno utvrđenog sadržaja bjelančevina.

 

Predsjednik Znanstvenog odbora kongresa

Prof. dr.sc. Zdravko Matotan