Izvještaj

s četvrtog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
I EUROPSKE INTEGRACIJE,

Šibenik, 28. do 30. rujna 2011


Hrvatsko
agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“

1. Bc Institutu d.d. Zagreb: u kategoriji

„NAJRAŠIRENIJI HIBRID KUKURUZA U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2011.god
za hibrid Pajdaš (deklarirano 603.520 kg sjemena kukuruza Pajdaš)

 

2. Poljoprivrednom institutu Osijek: u kategoriji

NAJRAŠIRENIJA SORTA LUCERNE U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2010/2011.god
za sortu OSJEČKA 66 
(i do 70% sjemena u sortimentu, a deklarirano je 33.468 kg
sjemena lucerne Osječke 66)

 

3. PIONEER SJEMENU d.o.o. Zagreb u kategoriji

NAJVEĆI IZVOZNIK SJEMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ”
(izvezao sjemena kukuruza 2.935.752 kg, a ukupno sjemena 3.256.810 kg sjemena)

Prvi puta u organizaciju skupa uz Hrvatsko agronomsko društvo uključila Europska asocijacija sjemenara European seed association (ESA), a suorganizatori su sve najznačajne institucije u području poljoprivrede u Hrvatskoj.

Skup je ispred pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja otvorio Miljenko Rakić, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije. Uspješan rad skupu su zaželjeli: prof. dr. Vlado Guberac –dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof. dr. Edi Maletić-prodekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ljiljana Gašparec-Skočić ravnateljica Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. 2

Szonia Csorgo visoka predstavnica Europskog udruženja sjemenara (ESA) je održala plenarno izlaganje o aktualnostima u europskom sektoru sjemenarstva. O sjemenarstvu u Češkoj i Mađarskoj nakon ulaska u EU su govorili predsjednici nacionalnih udruženja sjemenara. O sjemenarstvu i uzdržnoj selekciji u Sloveniji su govorili predstavnici Semenarne Ljubljana Na skupu je bilo 42 znanstveno-stručnih izlaganja, sa 119 autora i koautora radova. Sada kada se približava trenutak ulaska Hrvatske u EU, sektor hrvatskog sjemenarstvo i rasadničarstvo treba biti spreman za zajedničko tržište sa skorom primjenom Europske sortne liste. Potrebno je ojačati i zaštititi hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo pred ulazak u EU. Hrvatskoj je potreban nacionalni program sjemenarstva kojim bi se osiguralo kvalitetno sjeme za sve veću potrebu za proizvodnjom hrane i za proizvodnju „zelene energije“. Svi smo u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva povijesno odgovorni i za zaštitu i održavanje lokalnih biljnih genetskih resursa. Hrvatska ima velikih potencijala u ekološkom sjemenarstvu, koje još u Hrvatskoj nije zaživjelo. U Hrvatskoj postoji infrastruktura i iskustvo te mnoge svjetske kompanije proizvode visoko kvalitetno sjeme u Hrvatskoj i plasiraju ga po cijelom svijetu. Oplemenjivači su na skupu prikazati uspješan rad na stvaranju novih sorata. Hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU. Samo znanjem i novim tehnologijama možemo podići razinu kakvoće sjemena i sadnog materijala. Naši oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu. Agronomska struka treba dati potporu što većoj upotrebi certificiranog sjemena i sadnog materijala, za razliku od nekih glasnih tzv. stručnjaka koji zagovaraju sjetvu „tavanuše“. Time će se i dalje šititi Tilettia spp.- smrdljiva snijet i druge bolesti te korovi. Ozbiljne mlinsko-pekarske tvrtke će osigurati visokokvalitetno sjeme određenih sorti za svoju proizvodnju, kako im ne bi došlo tilettiom zaraženo sjeme u silose. Treba definirati obaveze onih koji koriste tzv „farmerovo sjeme“ – sjeme koje: - mali poljoprivredni proizvođač je proizveo na vlastitom imanju, koje koristi u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju, kojeg ne smije stavljati na tržište, plaća cca 50% licence te je proizvođač obvezan postupati u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva 3

U zemljama EU se smije koristiti „farmerovo sjeme“ kod malih proizvođača čija ukupna površina ne prelazi više od npr. 3 ha. Naknada koju plaćaju za licencu je niža od licence koju plaća proizvođač sjemena Održan je okrugli stol „Potencijali hrvatskog sjemenarstva u europskim integracijama.“ Na skupu su utvrđene činjenice:

  • Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti 60 mil USD dok izvozi do 15 mil USD, deficit iznosi 45 mil USD. U izvozu prevladava sjemenski kukuruz dok se uvoze gotovo sve kulture.

  • Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, suncokreta, šećerne repe, krumpira i svih povrtlarskih kultura) uvjetovala deficit navedenih kultura te supstituciju proizvodnje uvozom.

  • Uvozom sjemena i sadnog materijala se stalno pojavljuju bolesti i štetnici koji do sada nisu bili prisutni u RH

  • U 2010/11.godini se 4300 tona sjemena kukuruza se izvezlo iz Hrvatske, a uvezeno je 2100 tona

  • U 2002. godini je bio udio hibrida kukuruza domaćih selekcija 72%, a 2011. godine je udio domaćih selekcija 36%, a stranih 64%.

  • Kod najznačajnijih kultura hrvatski kultivari su dominatni: najraširenija sorta pšenice je Srpanjka, ozimog ječma Barun, kukuruz Pajdaš, lucerna OS 66, soja Ika.

  • Cjeloviti radovi će biti recenzirani i objavljeni u časopisu Sjemenarstvo u 2011. i 2012. godini.

 

Donijeti su sljedeći zaključci:

  • Ojačati i zaštititi hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadni- čarstvo pred ulazak u EU

  • Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem svojeg sjemena i sadnog materijala

  • Potpora obaveznoj upotreba certificiranog sjemena i sadnog materijala

  • Nema izravnih potpora sjemenarstvu i rasadničarstvu u EU, ali se treba izboriti za indirektne potpore sektoru sjemenarstva kroz:

- sufinanciranje certifikacije sjemena i sadnog materijala,

- izgradnju i opremanje objekata,

- potporu uzdržnoj selekciji domaćih sorti i ekopopulacija (povrća) kao osnovu za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje (kroz mjere ruralnog razvoja – kao potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja).

  • Međusobno uskladiti propise u području sjemenarstva i rasadničarstva

  • Pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena (sjemena povrća, krmnog bilja)

  • Pojačati nadzor sortnosti uvoznog sjemena i sadnog materijala (vegetativne probe)

  • Pokrenuti i potaknuti ekološko sjemenarstvo

  • Utvrditi popis domaćih autohtonih sorti i ekopopulacija, napraviti njihov opis i upis na listu čuvanih sorti Republike Hrvatske

  • Pokrenuti aktivnosti na prikupljanju starih domaćih sorti i ekopopulacija povrća za trajnu pohranu u Nacionalnoj banci biljnih gena

  • U Hrvatskoj treba pokrenuti veću proizvodnju sadnog materijala ukrasnog bilja jer se uvoze iznimno velike količine (više od 30 mil USD)

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.