Izvještaj

s trećeg međunarodnog znanstveno-stručnog skupa

HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO
I EUROPSKE INTEGRACIJE,

Šibenik, 29. rujna do 01. listopada 2010.


Hrvatsko
agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“

1. Bc Institutu d.d. Zagreb, Zavodu za kukuruz: u kategoriji

„NAJRAŠIRENIJI HIBRID KUKURUZA U REPUBLICI HRVATSKOJ u 2011.god
za hibrid Pajdaš

 

2. Poljoprivrednom institutu Osijek: u kategoriji

u kategoriji „NAJRAŠIRENIJA SORTA PŠENICE U REPUBLICI HRVATSKOJ
za sortu Srpanjka


3.
Stanku Krešiću, dipl. ing. agr.

Za dugogodišnji razvoj sjemenarstva u Republici Hrvatskoj

 

Na skupu je bilo 37 znanstveno-stručnih izlaganja, sa 119 autora i koautora radova. Na skupu su bili predstavnici Austrije i Slovenije koji su iznijeli iskustva u sektoru sjemenarstva i rasadničarstva kod ulaska u EU.

Na skupu su utvrđene činjenice:

  • Prema prezentiranim iskustvima dogodio se veliki pad oplemenjivanja bilja i sjemenarstva u Sloveniji nakon ulaska u EU

  • Hrvatska danas uvozi sjemena i sadnog materijala u vrijednosti 65 mil USD dok izvozi do 15 mil USD, deficit iznosi 50 mil USD. U izvozu prevladavaju žitarice osobito kukuruz dok se uvoze gotovo sve kulture.

  • Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemena krumpira i sjemena svih povrtlarskih kultura) uvjetovala deficit navedenih kultura te supstituciju proizvodnje uvozom.

  • Uvozom sjemena i sadnog materijala se stalno pojavljuju bolesti i štetnici koji do sada nisu bili prisutni u RH

  • U 2009.godini se 4000 t sjemena kukuruza se izvezlo iz Hrvatske, a 1500 t se uvezlo

  • U 2002.godini je hibrida kukuruza domaćih selekcija bilo 72%, a 2010. godine je udio domaćih selekcija 41%, a stranih 59%.

  • Zabrinjava najniža proizvodnja sjemenskog kukuruza u zadnjih 10 godina (2010 god. 3000 ha, a u 2009.god je bilo 6000 ha)

  • U Hrvatskoj (isto kao i u Austriji) sjeme povrća, krmnog bilja i soje bilo je najslabije kvalitete, a što je utvrđeno uzorkovanjem sjemena na tržištu.

 

Donijeti su sljedeći zaključci:

  • Ojačati i zaštititi hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo pred ulazak u EU

  • Svoju neovisnost Hrvatska može zadržati osiguranjem svojeg sjemena i sadnog materijala

  • Potpora obaveznoj upotreba certificiranog sjemena i sadnog materijala

  • Nema izravnih potpora sjemenarstvu i rasadničarstvu u EU, ali se treba izboriti za indirektne potpore sektoru sjemenarstva kroz:

- sufinanciranje certifikacije sjemena i sadnog materijala,

- izgradnju i opremanje objekata,

- potporu uzdržnoj selekciji domaćih sorti i ekopopulacija (povrća) kao osnovu za revitalizaciju domaće sjemenske proizvodnje (kroz mjere ruralnog razvoja – kao potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja).

  • Međusobno uskladiti propise u području sjemenarstva i rasadničarstva

  • Pojačati nadzor i kontrolu uvoznog sjemena (sjemena povrća, krmnog bilja)

  • Pojačati nadzor sortnosti uvoznog sjemena i sadnog materijala (vegetativne probe)

  • Smanjiti direktne troškove nadzora sjemenske proizvodnje na minimum kroz sufinanciranje rada Zavoda za sjemenarstvo

  • Pokrenuti i potaknuti ekološko sjemenarstvo

  • Utvrditi popis domaćih autohtonih sorti i ekopopulacija, napraviti njihov opis i upis na listu čuvanih sorti Republike Hrvatske

  • Pokrenuti aktivnosti na prikupljanju starih domaćih sorti i ekopopulacija povrća za trajnu pohranu u Nacionalnoj banci biljnih gena

  • Potaknuti prilagodbu podtlačnih pneumatskih sijačica za sjetvu tretiranog sjemena insekticidima (od 1.11.2010.godine obavezna u EU).

 

Rasadničarstvo

  • Vanjskotrgovinska bilanca sadnog materijala: Uvoz sadnog materijala u 2009.godini iznosio je 37 mil USD, a izvoz 1,5 mil USD

  • Stagnacija rasadničarstva jer nema potpora za podizanje trajnih nasada (u 2010.godini 22 % manje loznih cijepova u proizvodnji, a još je 19 % druge godine u proizvodnji)

  • Povećava se udio certificiranog sadnog materijala (2006.god 2 %, 2010.god 20 %, a jabuke 41,7%).

  • Ključni problem buduće proizvodnje certificiranog sadnog materijala autohtonih i drugih sorata potrebnih za hrvatsko vinogradarstvo i voćarstvo je održavanje matičnjaka visokih kategorija sadnog materijala (predosnovni i osnovni). Kako klonsku selekciju provode znanstvene institucije, potrebno je osigurati sredstva i subjekt koji će gospodariti s matičnim materijalom proisteklim iz ovog postupka.

  • Iz izlaganja i rasprave proističe da je za unapređenje voćarstva i vinogradarstva nužno povećati kvalitetu sadnog materijala, a što je moguće stručnom introdukcijom najnovijih svjetskih selekcija, kao i klonskom selekcijom autohtonih sorata;

  • U Hrvatskoj treba pokrenuti veću proizvodnju sadnog materijala ukrasnog bilja jer se uvoze iznimno velike količine (više od 30 mil USD)

 

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

Dr.sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr.